Bukov parket

Većina današnjih vodećih proizvođača masivnih podova i parketa održavaju tradiciju obrade najboljeg slavonskog hrastovog, bukovog i jasenovog drva.

BUKOVO DRVO

Bukva lat. Fagus sylvatica, je bjelogorično drvo iz porodice Fagaceae i najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj. Bukovo drvo je vrsta tvrdog listara, a raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe od kuda i potječe. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća, a nalazimo je na području  Macelja, Ivanščice, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, zatim u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. Stoga je bukva vrsta koja u Hrvatskoj gradi najveći broj različitih tipova šuma (fitocenoza), šumskogospodarskih i uzgojnih oblika, kao monodominantne kontinentalne gorske bukove šume, pretplaninske bukove šume i termofilne (mediteranske) gorske bukove šume, kao mješovite bukovo jelove šume ili čak kao pojedinačna stabla u nizinskim šumama hrasta lužnjaka.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima upravo bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Kratki opis drveta bukve: Bukva naraste do 40 m, a debljina njezinog debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Oblik krošnje je široko zaobljena, dok je kora debla sive boje, glatka i tanka. Njeni pupovi su dugi, vretenasti i otklonjeni , a lišće eliptično i u mladosti bogato vitaminom C. Za cvjetanja kupula je sočna, a kasnije  otvrdne i postane drvenasta, dok se njeni listići pretvore u duge bodljike ili čak i ljuske. Možemo pronaći po dva ploda u kupuli, koji se nazivaju i bukvice, koji su smeđe boje, trouglastoga oblika, i jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. Oprašivanje vrši vjetar, a punim urodom bukovo drvo rodi svake 7. do 12. godine. Tako same plodove počinje imati u starosti od 40 do 50 godina. Ekološka svojstva su joj da podnosi zasjenu najbolje od svih listopadnih drveća, a kako joj je kora tanka tako je osjetljiva na naglo osvjetljenje. Dobro se zakorijenjuje, i korijen se odlično prilagođava uvjetima na terenu. Bukva je otporna na vjetrove te traži svježa tla.

BUKOV PARKET- kao odabir drvene podloge

Za sve ljubitelje prirodnog ugođaja u domu, drvo kao materijal idealan je odabir kako u interijeru tako i u eksterijeru. Većina današnjih vodećih proizvođača masivnih podova i parketa održavaju tradiciju obrade najboljeg slavonskog hrastovog, bukovog i jasenovog drva. Termička obrada drva, poput bukovog, oplemenjuje ga i čini ga privlačnijom vrstom, koje samom obradom mijenjaju boju u tamnije tonove, te postaju otporniji na štetočine i vlagu. Tako su danas u proizvodnji bukovog parketa sve popularniji briketi od bukve koji osiguravaju njihovu kaloričnu vrijednost.

Odrednice kvalitete elemenata za drvene podove odnose se na četiri skupine svojstava: na fizikalna svojstva, na oblikovna svojstva, na estetska i na biološka svojstva. Fizikalna podrazumijevaju gustoću drva, te mehanička svojstva kao što su  tvrdoća ili čvrstoća na tlak. Oblikovna svojstva podrazumijevaju točnost dimenzija i oblika, a ona su izuzetno važna za mogućnost pravilne izvedbe ugradnje podnih elemenata u jedinstvenu plohu. Točnost dimenzija i oblika parketnih daščica je podložna oscilacijama u postupku proizvodnje, tijekom transporta, skladištenja te se redovito provjerava u skladu definiranih hrvatskih i europskih normi kvalitete drvenih podnih obloga- masivnog parketa. Estetska svojstva se odnose na biološka svojstva građe ( teksturu i finoću drva), te na boju. Ostala biološka svojstva odnose se na odsutnost zaraze gljivama ili insektima, te na zaostajanje grešaka nakon zaraze. Ova nabrojana svojstva su najmjerodavnija za kvalitetu parketa, a procjenjuju se gustoća i biološka zdravost drva, dok se mjere sadržaj vode, dimenzije, točnost oblika te broj grešaka tj. fizikalnih i estetskih odstupanja od propisanih. Norme također propisuju i razvrstavanje daščica u istovrsne grupe prema estetskim značajkama lica, kako bi estetsi dojam gotovog poda bio ujednačen i u skladu pojedine klase kvalitete. Cijena bukovog parketa kreće se od 90 do 250 kuna za bolju klasu po četvornom metru.

Građa bukovog parketa može biti parena ili neparena, suha ili svježa, ovisno o načinu termičke obrade. Potvrđeno je da termički tretman obrade drva (parenje) ima utjecaja na čvrstoću spoja koja je manja kod parenog u odnosu na nepareno drvo. Dokazano je da promjena vlage s suhih i umjerenih uvjeta na izuzetno vlažne ima značajnog utjecaja na čvrstoću bukovog parketa. Također je utvrđena statistički značajna razlika u čvrstoći na smik između uzoraka parene bukovine izlaganih vlagama zraka od 88%, gdje vrijednost čvrstoće izuzetno pada pri povećanju relativne vlage zraka. Time možemo zaključiti da je  jedan od nedostataka bukovog parketa taj što nije otporan na vlagu. Čvrstoća drva ovisi o načinu termičke obrade drva, dakle  je li pareno ili nepareno, zatim vlaga zraka i debljina drva bukovog parketa. Promjena vlage zraka iz izuzetno suhih prema umjerenim uvjetima ima više utjecaja na tanje uzorke  neparenog bukovog drva.

Dakle, bukov parket je ružičaste boje, fine strukture i ravnih vlakana. Gustoća se mjeri oko 690 kg/m3. Usukavanje je srednje, kao i nervoza drveta, dok mu je tvrdoća srednja do veća.

postojanost mu je srednja. Postupak parenja, kao i kod oraha i bagrema, daje mu karakterističnu boju smanjujući vrijednost usukavanja žice i nervoze drveta (kao dozvoljene greške), koje ipak ostaju prilično visoke. U trenutku isporuke vlažnost dašćica mora biti ujednačena i iznositi od 7% do 11% u odnosu na apsolutno suho drvo, a bukovo drvo na 10% vlage ima srednju specifičnu težinu od 0.7 g/cm3. Dubina otiska mu je također srednja. Tekstura I boja mogu varirati unutar većeg uzorka iste vrste drva, pa je tako i kod bukovog drva. Važno je istaknuti da svaka vrsta drva mijenja prirodnu boju duljim izlaganjem svjetlu. Isto tako se napominje da različite vrste drva mogu imati različita dekorativna svojstva u istoj klasi, da se npr. od vrste drva prirodno življe teksture, kao što je bagrem, u drugoj klasi može očekivati veća grubost teksture nego kod drva veće finoće, kao što je naprimjer bukovina.

Bukov parket klasiramo kao:

-          Bukov parket klase “Ekstra” je sastavljen od prugastih, u obliku godova i slabo zakrivljenih vlakana, s laganom izbrazdanošću zbog parenja. Moguće su neravnine i zrcaljenja. Ova klasa je podijeljena u tri tonaliteta: EX ( svijetli), A (srednji) I AS (tamni). Moguća je i nehomogena boja koja vremenom posvijetli i ujednači se. 

-          Bukov parket klase “Standard” je sastavljen od prugastih, sličnih godovima i nepravilnih vlakana. U ovoj klasi su mogući kontrasti zbog izbrazdanosti bijelim vlaknima. Tako su dozvoljene manje kvržice, dok su mogući svijetli krugovi ili mrlje i zrcaljenja. Oksidacijom se tonovi koji su različiti nakraju i ujednačuju. 

-          Bukov parket treće klase “Macchiato” je sastavljen od prugastih, sličnih godovima i nepravilnih vlakana poput prve klase. Boja je od nježno ružičaste do tamnoružičaste, između prošarana s različitim tonovima . Greške koje se dopuštaju prema normama su mrlje od plijesni, starenja, minerala i sušenja, male tamne kvržice promjera maksimalno do 3 mm, zatim mali “grozdići”, bijele ili sive brazde i mala ljuštenja. 

-         Bukov parket četvrte klase “Nodino” sastavljen je kao klasa “Standard” i “Macchiato”. Boja mu je kao i kod klase “Macchiato”, a greške koje se toleriraju prema normama EU i hrvatskim su mrlje od plijesni, dozrijevanja, minerala i sušenja. Također se toleriraju kvržice promjera maksimalno do 1 cm, mali “grozdići”, brazde različitih boja I ljuštenje nastalo usred obrade.

Kako postaviti bukov parket i kojim ljepilom ga zalijepiti?

Parket se slaže u daščicama na različite načine, pri čemu se posebna pozornost pridodaje spojevima koje valja posebno dobro obraditi, kao bi se spriječio prodor vode i opravdala kvaliteta ove vrste drveta. Preporučljiv način postave ovoga parketa je riblja kost. Ovaj način je najčvršći, najteže se digne zbog vlage i najmanje se rasušuje. Inače, prije postavljanja parketa podloga treba biti dovoljno suha, obično treba min 2 mjeseca da se osuši, no postoje vlagomjeri pa se može očitati količina vlage. Danas se proizvodi klasični parket, trenutno vrlo traženi seljački pod i moderni funkcionalni lam-parket, a inzistira se na  visokovrijednom bukovom parketu kojega odlikuje dugotrajnost. Kvalitetni drveni briketi, koji su danas sve popularniji, proizvode se od sušenih, prirodno čistih drvenih ostataka bez dodavanja veznih sredstava. Osim energetske uštede, oni su i ekološki  podobna sirovina. Prilikom njihova izgaranja, stvara se ista količina plina ugljikovog-dioksida koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta.

Za postavljanje ove vrste parketa preporučaju se ljepila na bazi reakcijskih smola, jer ne samo što se pomoću njih realizira čvrst spoj, već imaju vrlo niske vrijednosti emisije štetnih tvari. Obično se prodaju kao jedno- ili dvokomponentno ljepilo, te je kao i ljepilo sa sadržajem otapala pogodno za sve vrste podloga i parketa. Kako se tu radi o proizvodu bez vode, upravo su ljepila na bazi reakcijskih smola pogodna za lijepljenje parketa osjetljivih na vlagu, kao što je bukov parket. Ljepila na bazi reakcijskih smola učvršćuju veoma brzo kemijskom reakcijom veziva i vlage iz okoline, što zahtijeva vrlo brzo polaganje parketa. Slično vrijedi za hibridna ljepila, koja će upravo zbog zabrane ljepila na bazi otapala,dobivati sve veće značenje. I ova ljepila su bez vode i učvršćuju se neutralno. Osim toga posjeduju cijeli niz pozitivnih svojstava, primjerice postojana su na UV-zračenje i djelovanje atmosferilija, prianjaju bez prethodnog tretmana i grundiranja na gotovo sve vrste podloga. Isto tako s aspekta zdravlja prihvatljiva alternativa je praškasto ljepilo bez otapala, koje se miješa s vodom. Kako voda u ovom slučaju kristalizira, bubrenje nije toliko izraženo. Međutim ljepila na bazi otapala, ili kako ih neki zovu ljepila na bazi umjetnih smola, pogodna su zbog svojih dobrih karakteristika lijepljenja za sve vrste parketnih podnih obloga. Tu svojstva podloge, materijali, karakteristike parketa igraju drugorazrednu ulogu, tako su ta ljepila efikasna. Nedostatak ovakvih univerzalnih ljepila predstavljaju potencijalni zdravstveni problemi, koje sobom nosi lijepljenje ljepilima na bazi otapala: Već za vrijeme obrade je izloženost otrovnim parama velika, a učvršćivanje ljepila se odvija isparavanjem otapala. Naročito je opasno ako se ljepilo ne koristi ispravno, jer dugo nakon učvršćivanja ljepila evidentno je isparenja otapala u okolinu.

Parket možemo zaštititi tako što se daščice klasičnog parketa ostave u prirodnom stanju tj. daščice i spojevi samo se naulje, a takva zaštita parketa dovoljna je ukoliko parket nije izložen vlazi. Na ovaj način drvo zadržava svoju prirodnu boju, koja je tek malo pojačana. Samo pouljena drvena površina djeluje svilenkasto i meko na dodir. Radi veće sigurnosti i postojanosti, te vrste drveta moguće je obraditi i lakom, no pritom je riječ više o estetskom zahvatu. , pa ih je potrebno dobro pokitati a zatim i lakirati. Kako bi lak bio nepropustan potrebno je nanjeti nekoliko slojeva laka. Ako ne želite parket, a ljubitelj ste drvenih podnih obloga, moguće je na isti način postaviti i brodski pod ili neku drugu podnu oblogu izrađenu od bukovog drveta.

Održavanje bukovog parketa

Bukov parket idealan je za održavanje u uvjetima prostorije u kojima je temperatura zraka od 15%-25%, a relativna vlaga zraka od 50%-65%. U prostorijama u kojima postoji centralno grijanje preporuča se ovlaživač zraka, a obvezno je i redovito provjetravanje prostora, dakle dnevna izmjena zraka. Što se tiče čišćenja, ono je dozvoljeno preparatima za čišćenje parketa i podova, uporaba metle, usisavača i suhe krpe. Treba izbjegavati čišćenje mokrom krpom i preparatima na bazi vode, zbog osjetljivosti bukovog parketa na vlagu. Uredski prostori bi trebali imati stolice sa AV kotačićima, jer ne oštećuju podlogu te stolove sa gumenim podloškama ispod nogu.